Koronavirus vol.2- Suočavanje sa strahom

Od našeg posljednjeg članka situacija oko koronavirusa znatno se promijenila. Zapravo, situacija se mijenja iz minute u minutu.

U prethodnom smo članku govorili o utjecaju koronavirusa na kinesko gospodarstvo. U međuvremenu, koronavirus se proširio po cijelom svijetu, a situacija se u Kini polako počela normalizirati. Nažalost, u svome širenju, koronavirus nije zaobišao ni Hrvatsku. ?

Danas ćemo napraviti blagi odmak od ekonomskih pojmova. Tema dana nam je psihološki aspekt koronavirusa:

• Strah koji izaziva kod ljudi
• Je li on opravdan
• Kako utječe na naše odluke i svakodnevni život
• Možemo li svojim ponašanjem pomoći rješavanju problema?

Zašto koronavirus izaziva strah kod ljudi?

Strah je emocionalno nošenje s prijetnjama koje se očituje u našem ponašanju. Tako bar kažu psiholozi. Ono čega smo bili svjedoci u Hrvatskoj jest da se strah od koronavirusa pojavio puno prije prvog zaraženog. Zašto je tomu tako?

Psiholozi kažu da je glavni problem s koronavirusom što nam se polako približavao i s vremenom smo ga percipirali sve opasnijim, kako nam je opasnost postajala realnija i bliža. Puno bi manju paniku izazivala neka opasnost ili nesretni događaj koji bi se dogodio iz vedrog neba.

Kod iznenadnih situacija, čovjek je svjestan kako nije mogao ništa učiniti kako bi promijenio ishod događaja. Kod koronavirusa stvar je ipak drukčija. Koronavirus je nevidljivi neprijatelj, pa s obzirom da ga ne možemo vidjeti, gubimo osjećaj za kontrolu. Paničarimo, želimo kompenzirati manjak kontrole, pa stvaramo zalihe.

Ono gdje je utjecaj koronavirusa itekako vidljiv su redovi u ljekarnama, koji su se preselili i u trgovačke centre (uvjerljivo su najpoželjniji artikli maske za lice, sredstva za dezinfekciju i WC papir). 

Znam da vas većina ne planira ići u Australiju u neko dogledno vrijeme, ali evo jedan fun fact. Zbog nestašice WC papira, australski su kafići počeli prihvaćati WC papir kao valutu plaćanja.

Amerikanci su dobili upute stvoriti zalihe hrane i pića za 2 tjedna, izvor

Kako koronavirus utječe na naše odluke?

Ostanimo još kratko na priči o WC papiru. Zamisli situaciju: nalaziš se u trgovini pred policom i trebaš donijeti odluku o kupovini…

• S jedne strane, naš racionalni dio mozga kaže: Ma daj, ne treba ti to.
• S druge strane, podsvijest nam govori: Bolje da uzmeš nego da poslije žališ.
• Osim toga, na stvaranje zaliha nas tjera i mentalitet krda – Kud svi Turci, tud’ i mali Mujo.

Osim što volimo vidjeti našeg neprijatelja, volimo ga i dobro poznavati. 

Kod koronavirusa velik dio straha može se pripisati nesigurnosti i neizvjesnosti. Poznato je da se ljudi prilikom donošenja odluka prije svega oslanjaju na dostupne informacije. 

See the problem, right? Odlučuješ na temelju informacija, a nemaš dostupne kvalitetne informacije.

Tri stvari oko kojih smo sigurni o koronavirusu su:

1. Smrtonosna je
2. Brzo se širi
3. Najugroženija skupina su starije osobe

Još nismo sigurni:

1. Kolika je smrtnost
2. Koji su sve kanali širenja zaraze
3. Kako razviti cjepivo?

Upravo je problem informiranja jedan od ključnih kada se govori o koronavirusu. Čitava panična atmosfera oko koronavirusa predstavlja plodno tlo za fake news ili proširene lažne glasine. 

Naravno da je fake newsa uvijek bilo, i nažalost uvijek će biti. Ipak, na naše donošenje važnih odluka puno će veći utjecaj imati pogrešna informacija o koronavirusu nego neka lažna glasina o Kim Kardashian. 

Primjerice, snimka koja se proširila brzinom munje prema kojoj se taji broj zaraženih u Hrvatskoj i kako će Plenković uskoro staviti Zagreb u karantenu izazvala je pravi kaos. Iako demantirana, izazvala je pravi val pražnjena polica. Većina je ljudi kupovala iste namirnice: brašno, šećer, sol, ulje, mlijeko,  tjesteninu, rižu, konzerviranu hranu, zamrznuto voće i povrće… Šokirani pogledi, većinom starije generacije do koje snimka valjda nije uspjela stići, nisu se dali izbjeći.

Znaš ono kad ti ekipa kaže da si zlopamtilo? E pa, znanstvenici kažu da smo svi na neki način zlopamtila, pošto je mozak skloniji pamtiti loše i neugodne informacije. Drugim riječima, mozak selektivno bira informacije, dajući veći značaj negativnijim informacijama (broj oboljelih, umrlih, raširenost virusa), a zanemaruje primjerice one o ozdravljenju i pozitivnim pomacima. Zapravo, pozitivne informacija i razlozi za blagi optimizam postoje… Eto, sad znaš zašto je opasno širiti dezinformacije. Ljudima se urežu u podsvijest.

Svakodnevni život pogođen je koronavirusom

U suštini, prema reakciji na spomen koronavirusa često se susrećemo s dva ekstrema:

• jedni u strahu od koronavirusa ne žele izaći iz udobnosti vlastitog doma
• drugi na svaki spomen koronavirusa odmahuju rukom.

E sad, nijedni ni drugi nisu u pravu… Istina je negdje u sredini, a upravo je cilj ovog članka usmjeriti te na ispravan stav o problemu koronavirusa. 

Da se razumijemo, nisu u pravu ni oni koji su se još prije dva tri mjeseca počeli ponašati ksenofobno prema Azijatima.

Svi u Hrvatskoj osjećamo pojavu koronavirusa. Koronavirus nije samo zdravstveni problem, on zahvaća i negativno utječe na mnoga područja svakodnevnog života svih ljudi:

• zabranjuju se okupljanja većeg broja ljudi
• preporučuje se otkazivanje putovanja u inozemstvo
• pridošli iz zaraženih zemalja smještaju se u samoizolaciju ili karantenu
• obrazovni je sustav prešao na sustav učenja na daljinu
• zdravstveno-sigurnosni sustav je pod ogromnim pritiskom, možda i najvećim od Domovinskog rata

Zbog širine problema, nužno je da Vlada pokaže mehanizme kojim se suočava s problemom te kako postoji širi plan rješavanja problema. Rad službi zaduženih za rješavanje problema mora biti transparentan, kako bi se izbjegle već ranije spomenute dezinformacije.

Razvija li se situacija u dobrom ili lošem smjeru?

Situacija u Hrvatskoj i dalje nije toliko kritična kao ona u Italiji, gdje je cijela zemlja postala velika karantena. Čini se i kako je situacija u Sloveniji na rubu eskaliranja. Kako su nam obje zemlje susjedi, novodonesene mjere zaštite protiv koronavirusa treba gledati kao mjere predostrožnosti kako se i nama ne bi dogodio najcrnji scenarij. Jednostavno, želi se minimizirati mogućnost širenja pandemije.

? Trenutak u kojem će se širenje koronavirusa zaustaviti jest onaj u kojem svaka zaražena osoba zarazi manje od jedne nezaražene osobe. Sve dok zaražena osoba zarazi više od jedne nezaražene, virus će se širiti eksponencijalno.  

Iako nam se mjere koje se trenutno poduzimaju u Hrvatskoj možda čine rigoroznim, treba reći da one i nisu toliko strašne u odnosu na one koje je svojevremeno poduzimala Kina. Činjenica koja Europi ide u prilog jest kako je europski zdravstveni sustav ipak ispred kineskog. Uzdajmo se i imajmo razumijevanja za kvalitetne i marljive liječnike i medicinske sestre, koji moraju istovremeno pružati zdravstvenu zaštitu oboljelima od drugih bolesti.

Bacimo li ponovno pogled na Kinu, čini se kako je nakon početnog eksponencijalnog rasta širenje koronavirusa u Kini zaustavljeno. To pokazuju i dva grafa na kojima možemo vidjeti kretanje broja zaraženih koronavirusom u Kini i ostatku svijeta tijekom protekla dva mjeseca. 

Isprepletenost zdravstvenog, psihološkog i ekonomskog aspekta koronavirusa čini cjelokupnu situaciju izuzetno kompleksnom. Unatoč tome, prioritet nedvojbeno mora biti zaštita zdravlja građana, potom sigurnost, a tek onda ekonomski prioriteti.

Kratkoročno govoreći, ti prioriteti mogu biti i suprotstavljeni. No, u dugom roku, bez uspjeha u prva dva neće se moći ostvariti ekonomski oporavak. 

Kako najsigurnije prebroditi strah od koronavirusa?

Evo par savjeta kako izbjeći strah od koronavirusa:

1. Naći pouzdan izvor informacija
2. Procijeniti postoje li kod mene rizični faktori za obolijevanje koronavirusom?
3. Odlučiti kako mogu smanjiti svoj rizik za obolijevanjem.
4. Pomoći ljudima oko sebe koji su u velikom strahu od koronavirusa, kako bi se spriječilo širenje panike.

Za kraj članka, kako bismo završili u što optimističnijem tonu, pogledajmo kako doktori i medicinske sestre slave zatvaranje privremene bolnice za smještaj zaraženih koronavirusom.