Financijska poluga i kako ju ne koristiti?
9. svibnja 2020.


Promatramo učinke koronavirusa na burzovna kretanja i učimo što su pojmovi:
Od 2009. pa sve do veljače ove godine na Wall Streetu je vladalo bikovo tržište. Cijene dionica su rasle i očekivao se daljnji rast. Međutim, sredinom veljače očekivanja investitora naglo su se počela mijenjati. Postali su pesimistični, pokazalo se s pravom – dogodio se pravi burzovni krah:
Ova dva indeksa smatramo najrelevantnijim burzovnim pokazateljima za SAD. Ameriku uvijek moramo promatrati kad pričamo u burzama, jer se s 43% svjetskih dionica trguje u SAD-u…
Što se dogodilo i kako smo tako brzo pali s bika na medvjeda?
Nažalost, krah je izazvala nesretna pandemija koronavirusa. E sad, naravno da je dvije bolesti, kao i dvije recesije, teško uspoređivati; no u 21. stoljeću imali smo već dvije slične situacije:
U vrijeme SARS-a, još je trajala kriza započeta 2001. (tzv. dot-com bubble); a u vrijeme H1N1 još je trajala globalna gospodarska kriza započeta 2008. (tzv. Housing bubble). Drugim riječima burze i gospodarstva već su bili u silaznoj putanji, nije bilo puno prostora za dodatni pad…
Primijeti da već drugi puta koristimo izraz bubble, odnosno špekulativni mjehurić.
Kako bismo ga bolje razumjeli, uzmimo za primjer dot-com bubble iz 2001.godine. Investitori su početkom ovog tisućljeća bili uvjereni kako će nova tehnološka dostignuća omogućiti veću produktivnost, pa je razumna stvar ulagati u dionice očekujući daljnji rast cijena dionica. Investitori su kupovinom dionica podizali cijenu pa su kompanije (barem na papiru) više vrijedile.
? Tu vrstu očekivanja zovemo samoispunjavajuća očekivanja. Investitori očekujući rast cijena dionica kupuju dionice, a uslijed povećane potražnje dolazi do stvarnog rasta cijena dionica.
Do tehnološkog napretka jest došlo, ali rast produktivnosti nije bio ni blizu očekivanom. U trenutku kada su to investitori prokužili, panično su počeli s prodajom dionica. Mjehurić je puknuo, puuufff… Prodaja dionica dovela je do pada vrijednosti dionica, a ekipa s burze umjesto da se zaštitila od pada vrijednosti dionica, zapravo ju je sama potaknula.
? Vidiš kako se investitori slično ponašaju u određenim tržišnim uvjetima. To je ključan razlog postojanja tržišnog rizika kao komponente ukupnog rizika.
Važan je datum 17.02.2020. jer je tada Aaple objavio da “u tekućem kvartalu neće ostvariti planirane prihode zbog usporene proizvodnje iPhonea i slabljenja potražnje u Kini”. Jedna gruda pokrenula je lavinu, kao u crtićima… U početku su ljudi mislili, ma joj to je samo u Kini, mi smo sigurni. A preko noći “kineski” problem postao je globalni problem broj 1.
Pandemija koronavirusa došla je iznenada i presjekla je dugo razdoblje ekonomskog prosperiteta koje je trajalo od 2009. Mnogi su investitori i ovaj put upali u spiralu samoispunjavajućih očekivanja, samo što su danas suočeni s novim izazovom:
nitko ne zna što nas s koronavirusom očekuje.
Niti WHO, niti MMF, niti EU, niti Donald Trump… Svi samo nagađuju nadajući se najboljem.
? Došli smo u situaciji neizvjesnosti, potpuno su nam nepoznati mogući ishodi situacije s koronavirusom i ne znamo koliko je koji slučaj vjerojatan. Naše su pretpostavke ravne gatanju iz šalica kave.
Za razliku od kultnog filma u kojem se most srušio, burze se ipak još nisu srušile. Istina, zatresle su se, no prije proglašenja nove recesije treba imati na umu tri stvari:
Očekuje nas još mnogo zanimljivih ekonomskih tema, stay tuned and #ostanidoma! :)