Primaš lovu, a ne radiš – Može li bolje?

ŠTO SE DOGODILO S ONIH 8000 EURA?

Da, da, znam što ti je prvo palo na pamet kada je KGK izgubila izbore – Ništa od mojih 8000 eura. ? Tih 8000 eura izazvalo je toliko reakcija u društvu da je možda bilo i presudno za konačni rezultat. 

Za one koji ne znaju – priča ide otprilike ovako:

1. Odeš na obuku u stranu zemlju
2. Vratiš se u Hrvatsku
3. Radiš preko interneta
4. Zarađuješ 8000 eura

Međutim, ubrzo su procurili detalji ovog super jednostavnog plana kako doći do lake zarade u četiri koraka. ? Nažalost, ne radi se o neto – nego o bruto plaći. Također, ta plaća nije namijenjena svima, nego samo najboljim IT stručnjacima.

Predstavljamo rješenje: OSnovni dohodak!

Osnovni dohodak ideja o kojoj navelike raspravljaju velike ekonomske face, a o njemu se šuška i na američkoj političkoj sceni. I sad, ko što u svemu volimo kopirati Amere, samo je pitanje vremena kada će se kod nas krenuti pričati o osnovnom dohotku.

Pa evo, da preduhitrimo ekipu, štreberi iz Štreberaja otvaraju raspravu:

Zamislimo scenarij da se na predsjedničkim izborima pojavio Kandidat X. On je svjestan da ideja od 8k eura zvuči predobro da bi bila istinita i da ekipa neće samo tako lako na nju nasjesti.  Ali, aliiii –  što ako dođe s revolucionarnom idejom da se svima, ama baš baš svima (i babi i đedu i dici, svima) osigura osnovni dohodak od 1500 kuna! ?

Što je osnovni dododak? 

Osnovni dohodak (engleski Universal Basic Income) ima sljedeće karakteristike:

• Periodičan – ostvaruje se na mjesečnoj bazi
• Univerzalan – namijenjen svim ljudima
• Bezuvjetan – posao ili traženje posla nisu preduvjet za isplatu
• Individualan – plaća se pojedincu, a ne kućanstvu
• U gotovini – ostavlja se pojedincu da bira kako će ga potrošiti

Ideja je sljedeća: Osnovni dohodak trebao bi pokrivati osnovne životne troškove i omogućiti financijsku sigurnost. Ujedno, on mora biti dovoljno nizak da i dalje potiče rad i poduzetništvo.

ZVUČI DOBRO, ALI – PODRŽAVA LI TO ITKO?

Široka je ekipa onih koji su se zalagali za ovu ideju. Jedan od najpoznatijih američkih političkih aktivista 20. stoljeća, Martin Luther King, otvoreno je zagovarao osnovni dohodak. Milton Friedman, poznati američki ekonomist, zalagao se za negativni porez na dohodak (siromašni bi dobivali transfere od države ako im dohodak padne ispod određene razine).  Oko osnovnog dohotka složili su se i Mark Zuckerberg, Elon Musk, Bill Gates…

Elon Musk, CEO Tesle i SpaceXa, izjavio je jednom prilikom kako mu je najveći strah gubitak radnih mjesta uslijed tehnološkog napretka. Osnovni dohodak, smatra, bi ljudima dao vremena da se prilagode i nauče vještine koje roboti ne mogu.

Je li ideja i danas popularna? Itekako. Google navodi da se od 2015. do 2019. broj pretraga za „Universal basic income“ povećao 50 puta.

PREDNOSTI I NEDOSTACI OSNOVNOG DOHOTKA

Mnoge su studije pokušale sučeliti prednosti i nedostatke ove ideje. Generalno govoreći, zagovaratelji ideje kao argumente za uvođenje osobnog dohotka koriste sljedeće:

• Radnici bi mogli duže čekati bolje radno mjesto
• Nezaposleni bi si mogli priuštiti dodatno obrazovanje
• Mlade obitelji imale bi veću financijsku sigurnost što bi potaknulo demografsku obnovu
• Eliminirali bi se vladini programi socijalne pomoći što bi ubrzalo i smanjilo birokratski aparat
• Odbacuju kritiziranje davanja novca nezaposlenima (puna zaposlenost po njima nije ono stanje koje maksimizira društveno blagostanje).

S druge strane, protivnici kažu sljedeće:

• Infacija bi se pojavila uslijed povećane potražnje (što bi neutraliziralo efekt povećanja dohotka)
• Ljudi bi postali lijeni raditi (moralni hazard)
• Obitelji bi se mogle raspasti jer članovi više ne bi bili financijski ovisni jedni o drugima
• Plaće bi pale jer bi poslodavci osnovni dohodak koristili kao izliku za rezanje.
• Treba li davati novac kriminalcima, ovisnicima, alkoholičarima, lopovima…? hmm
• Ekonomska terapija problema siromaštva uvođenjem osnovnog dohotka ne može iskorijeniti uzrok, nego se fokusira samo na liječenje simptoma.
• Fiskalni poremećaji bili bi ogromni

JE LI NETKO TO VEĆ PROBAO?

Brojne su zemlje već iskušale osobni dohodak kao pilot-projekt (s ograničenim uzorkom unutar populacije) – Finska, Nizozemska, Škotska, Kanada, Kenija, Tajvan te neke američke savezne države. Nixon je, primjerice, kao predsjednik zamalo uveo osobni dohodak na razini SAD-a.

Danas je u SAD-u osnovni dohodak i dalje jedna od vodećih tema, posebno među Demokratima. Iako je SAD ekonomski najnaprednija i najbogatija zemlja svijeta, naglašavaju, ujedno ima i najveću razliku između najbogatijeg i najsiromašnijeg sloja društva te najnižu socijalnu mobilnost. Stoga jedno krilo stranke (primjerice Andrew Yang) predlaže UBI u iznosu od 1000 dolara mjesečno.

ŠTO BI SE DOGODILO DA MI TO PROVEDEMO U HRVATSKOJ?

Ukoliko bismo taj iznos pokušali prevesti u hrvatske prilike, radilo bi se u iznosu od oko 1500 kuna.   Kako je u Hrvatskoj trenutno oko 4 milijuna stanovnika, uvođenje osnovnog dohotka koštalo bi nas  godišnje oko 72 milijardi kuna.

Odakle nam tolko para?

Pogledamo li strukturu proračuna RH, uvođenjem osnovnog dohotka, dogodile bi se određene uštede (koliko to god čudno zvučalo):

• HZZ više ne bi morao izdvajati oko 1,5 milijardi kuna naknada za nezaposlene
• Oko 1,5 milijardi kuna uštedjelo bi se na dječjim doplatcima
• Više ne bi postojao sadašnji sustav socijalne skrbi (2,5 milijarde kuna)
• Ukinule bi se porezne olakšice vezane uz porez na dohodak (oko 0,5 milijardi kuna)
• Na isplatama mirovina nižim od 1500 kuna uštedjelo bi se 2,5 milijarde kuna.

You do the math! 1,5+1,5+2,5+0,5+2,5= 8,5 mlrd kn bi se uštedilo; dakle fali nam još simboličnih 63,5 mlrd kn. Gdje ćemo njih naći?

Pogledajmo promjene na prihodovnoj strani proračuna.

• Pretpostavimo povećanje prihoda od PDV-a uslijed više ekonomske aktivnosti od 13,5 mlrd kn. (Pretpostavlja se da je granična sklonost potrošnji MPC=0,75,. što bi značilo da bi se od tih 72 mlrd kn, potrošilo 72mlrd x 0,75= 54mlrd, od čega bi PDV iznosio 25%, odnosno 13,5 milijardi kuna)
• Utopijski scenarij da država uspije jednokratno naplatiti sve neplaćene poreze – dodatnih 28 milijardi kuna
• Država bi mogla uvesti porez na nekretnine, koji bi joj donio oko 4 milijarde kuna
• Porezom na bogataše, CO2, dodatnim trošarinama i/ili porezima trebalo bi se pronaći dodatnih 18 milijardi kuna.

That’s it! Eto nam tih 63,5 mlrd kn koje su nam falile. Ne znam zašto ekipa uopće sjedi u onom saboru kad je stvar tako jednostavna. hmmm

SUMMA SUMMARUM

Dakle, izuzmemo li činjenicu da bismo morali povećati naš proračun za 50%, da bi nam kreditne agencije jedva dočekali srušiti rejting, a da bi nas društvo iz EU gledalo kao blago sumanutu državu, Hrvatska bi definitivno mogla umočiti prst u more osobnog dohotka, ali to bi vjerojatno bilo to. Možda bismo izdržali jednu godinu, a kasnije – pomoz’ bog.

Uzevši sve navedeno u obzir, ne treba čuditi da su Švicarci, koji o baš svemu odlučuju na referendumu, odbili osobni dohodak s čak 76,9% glasova protiv. 

Uvođenje osnovnog dohotka dovelo bi u još veće pitanje međuodnos između zaposlenih i umirovljenika, drastično bi povećalo ukupno porezno opterećenje… Neki bi možda rekli da je 1500 kuna dobra demografska mjera. Ipak, najbolja demografska mjera jest omogućiti mladim obiteljima sigurnost da žive u državi u kojoj se njihov rad cijeni, a zarađuju dovoljno kako im djeca ne bi predstavlja trošak nego radost. 

Ako se već cilja smanjiti siromaštvo, možda je najbolje poslušati Friedmana i zaustaviti se na negativnom porezu na dohodak. Osobni dohodak, kolikogod dobro zvučao, izazvao bi tektonske poremećaje u gospodarstvu.

Tako da, dragi moji, žao mi je… Ništa ni od 8000 eura, a čini se ni od 1500 kn bez da se oznojiš.