5 navika koje te sprječavaju u uspješnom učenju
12. travnja 2021.


Na Osnovama ekonomije uče nas da postoje 4 temeljna razloga za razlike u nadnicama (?nadnica je isto što i plaća, samo tjedna):
E sad, sve je to divno i krasno u teoriji. A što s onim razlikama u nadnicama koje su neobjašnjive? Pogledajmo dva primjera…
Disclaimer: Nismo jezičari, ali ni rasisti i ne znamo je li to ok, ali fakat nam se ne da pisati Afroamerikanci 100 puta. Tak da, u nastavku teksta nekad koristimo riječ “crnci”.
Tko je bar malo ostao budan na satima povijesti u srednjoj i osnovnoj školi, sjetit će se da su Afroamerikanci kroz povijest dosta teško prolazili. U vrijeme robovlasništva, većina ih je “radila” u poljoprivredi i stočarstvu, dok su žene uglavnom “radile” u domaćinstvu i pomagale u čuvanju djece. Jasno, kad kažemo radili, ne mislimo na ovaj današnji #osamdočetiri sistem i još plaća do 15og u mjesecu.

Slika: Lunch Atop A Skyscraper New York 1932: crncima nije bilo lako pronaći posao – čak ni na baušteli.
Sa završetkom građanskog rata i pojavom industrijske revolucije ?, stvari su se malo pokrenule s mrtve točke. Ukinuto je robovlasništvo, ali crnci su i dalje radili slabije plaćene poslove ☹️. Čak i zakoni o radu, proizašli iz New Deala, nisu im pretjerano pomogli. Ti zakoni bili su stvarno big deal za mnoge – npr. zabranio se rad djece, uveo se 40 satni tjedan, radnici su dobivali veće plaće … aliii to se nažalost nije odnosilo na crnce.
U vrijeme koronakrize ?, koja je od svih zemalja najjače pogodila SAD, crnci su izvukli najdeblji kraj. Dvostruko je veća smrtnost od koronavirusa među njima u odnosu na druge rase, a gotovo u svakom drugom kućanstvu bar je jedna osoba ostala bez posla.
Što se mogućnosti napretka na poslu tiče – neki tvrde da ti u SADu tipično bjelačko ime vrijedi k’o dodatnih 8 godina iskustva. Rijetki se probiju do najviših pozicija. Naime, među top 500 najplaćenijih CEO-va ? nalaze se …. pogodi koliko crnaca… Odgovor na kraju teksta.
Za kraj recimo da, iako Afroamerikanci čine 13% stanovništva SAD-a, među vlasnicima poduzeća ih je samo 2%.
Prema DZSU (2016.g), u Hrvatskoj je oko 20000 studentica više nego studenata, a žene dominiraju u svim znanstvenim područjima osim Tehničkih znanosti (#STEM). Više žena diplomira, više žena završi i doktorat ??.
Ipak, pogledamo li podatke na tržištu rada, stvari se naglo okreću u korist muškaraca:
?Stopa participacije = (Broj zaposlenih + Broj nezaposlenih) / Radno sposobno stanovništvo
?Stopa zaposlenosti = (Broj zaposlenih/ Radno sposobno stanovništvo
?Stopa nezaposlenosti = (Broj nezaposlenih/ Radno aktivno stanovništvo)
Odakle ovaj paradoks? Ako prema ekonomskoj teoriji obrazovanije osobe trebaju zarađivati više, kako je moguće da u prosjeku obrazovaniji spol prosječno zarađuje manje ??
Volimo se hvaliti da smo zemlja s pronatalitetnom politikom – da želimo da nam jaslice i dječja igrališta budu puna. S druge strane, prema našim mirovinskim propisima majčinstvo za žene direktno znači manje novca u mirovini ?. Naime, primanja za vrijeme porodiljnog dopusta ? ulaze u izračun mirovine, a kako su ona značajno manja, manji su i doprinosi za to razdoblje.
Nejednakost u plaćama dijelom objašnjava i vertikalna segregacija (razbacivanje s fancy rječnikom) – žene su zastupljenije na hijerarhijski nižim pozicijama. Pogledajmo samo primjer bolnice ?: koliko ravnateljica neke bolnice znate, a koliko medicinske braće?
Vratimo li se na problem majčinstva, kratko stavljanje na čekanje svoje karijere, dolazi sa smanjenjem plaće i manjim šansama za napredak. Na kraju, svi oni dodatni poslovi i mogućnosti za usavršavanjem često su suprotstavljeni vremenskom ograničenju ⏱️ koje nosi obitelj…
Nije sve tako sivo. U Americi je snažan pokret za povišenje minimalne satnice na 15$, što bi značajno pomoglo crncima koji su uglavnom zaposleni na slabije plaćenim poslovima. Aktualne su i priče o Green New Dealu, ali i o mogućim reparacijama (naknadama potomcima porobljenih ili ugnjetavanih crnaca). Te su teme većinom potaknute s Demokratske strane, pa treba vidjeti kako će se rasplesti izbori u studenome… Teško da će se te ideje svidjeti Trumpu.
Što se tiče žena u Hrvatskoj, svima postaje jasno da se moramo opredijeliti za pronatalitetnu politiku, a najbolja pronatalitetna politika je omogućiti ženama da mogu roditi i brinuti se za svoju obitelj ?, bez da će im nad glavom visiti otkaz i pritisak od nadređenih.
Da zaključimo, vjerujemo da je bolje biti žena u RH, ali … kako bi političari rekli … uvijek ima prostora za napredak. Tako da – idemo cure, da vas čujemo!!!
Odgovor: samo 4 osobe ?