[STATISTIKA] 5 stvari koje moraš znati o ispitu + gratis materijali

Statistika je jedan od zahtjevnijih kolegija na Ekonomiji, ne toliko zbog “težine” zadataka, koliko zbog količine gradiva. Kako bismo ti pomogli u rješavanju te muke, donosimo ti sažet pregled najvažnijih stvari na koje moraš obratiti pozornost kada se pripremaš za ispit iz statistike.

1. KAKO IZGLEDA ISPIT?

Pet zadataka s tri do četiri podzadatka.

Ispit se sastoji od pet zadataka. Zadaci su sastavljeni od tri do četiri podzadatka (rijetko i više). Za prolaz na ispitu potrebno je riješiti 50%, ali isto tako i započeti svaki zadatak. 

Primjer: Ukoliko riješiš prvi i treći zadatak 100%, a drugi ne takneš, padaš. Znači, prolaziš jedino ako riješiš minimalno jedan podzadatak točno iz drugog zadatka. 

Zaključak: Nije pametno preskakati dijelove gradiva!

Interpretacije

Bit statistike je interpretiranje dobivenih rezultata i to nije nešto čega se trebaš bojati, jer upravo interpretacijama pokazuješ da znaš što uopće računaš. Stoga očekuj da će se od tebe tražiti da interpretiraš određene rezultate dobivene u ispitu. 

SAVJET: Ne interpretiraj ako se to od tebe ne traži! (Nema nagradnih bomobona za štrebere :)) 

Ako nisi siguran traži li se od tebe interpretacija, potraži neku od ključnih riječ: interpretiraj, objasni dobiveni rezultat, što se može zaključiti na temelju dobivenog rezultata…“

Vrijeme

Ispit se piše maksimalno dva puna sata, često i nešto kraće, tako da pažljivo rasporedi vrijeme (bez brige, vremena je stvarno dovoljno)!

2. KAKO SU RASPOREĐENI ZADACI NA ISPITU?

Prvi zadatak

Najčešće obuhvaća poglavlja iz distribucije frekvencija (#razredi). Lakša varijanta prvog zadatka su numerički nizovi (#negrupirani podaci). Rjeđe se ovdje pojave zadaci iz mjera koncentracije (#LorenzovaKrivulja #GinijevKoeficijent …) i relativnih brojeva koordinacije. Rjeđe ne znači nikada! 

Drugi zadatak

Rezerviran je za vjerojatnostiiii. Često se pojavi tip zadatka s tablicom kontingence, ali tu nema previše pravila – ovisi kako ti padne grah. Vrijedne spomena su: Binomna distribucija vjerojatnosti i Poissonova distribucija vjerojatnosti. 

Treći zadatak

Tu će sigurno biti testiranje hipoteza. Ako dobiješ takav tip zadatka, onda očekuj u nekom od podzadataka i intervalnu procjenu. Ako ne dobiješ klasičan test hipoteza (jedna ili dvije populacije), onda možeš očekivati težu varijantu (malo rjeđu), hi-kvadrat test. 

Četvrti zadatak

Ovo je uvijek neki od regresijskih zadataka. Teža varijanta je višestruka regresija (češća varijanta), dok jednostavna regresija vrlo vjerojatno znači da imaš malo lakšu grupu. Za ovaj dio gradiva usavrši interpretiranje rezultata, jer su interpretacije dulje i složenije, a potrebno je interpretirati gotovo svaki rezultat.  

Peti zadatak

Zadnji zadatak je jedan od trend modela. Lakša varijanta je linearni trend jer je u principu identičan kao i jednostavna regresija uz jedinu razliku što je ‘x’ varijabla kod trenda isključivo vremenska varijabla. Eksponencijalni trend studentima je teži jer se ponekad pojavljuju računske operacije s logaritmima (#fujlogaritmi), međutim radi se vrlo jednostavnim računskim operacijama koje ne zahtijevaju pretjeran napor. Također, kao i kod regresije, pobrini se da u ovom dijelu gradiva savršeno savladaš interpretacije rezultata.

Uz trend u petom zadatku na ispitu dolaze i indeksi i to uglavnom individualni (#bazni #verižni), dok će se ponekad pojaviti i skupni indeksi.

3. ONLINE ISPIT

Na online ispitu sve je manje više isto kao i na ispitu uživo, od vremena pisanja do rasporeda zadataka. Jedina razlika je što sva rješenja upisuješ u Google obrazac, a na kraju ispita papire s postupcima slikaš i upload-aš na Google Classroom. 

PAZI: prilikom upisivanja rješenja decimalne brojeve potrebno je upisati s TOČKOM, a ne zarezom. 

Glavna razlika je u tome što na online ispitu pišeš i teoriju te većina profesora zbog toga nema usmeni, već se na usmeno ispitivanje najčešće pozivaju samo studenti koji su između ocjena (osim prof. Čizmić koja ima usmeni i dalje :) )

Dodatno, na online ispitu je za prolaz potrebno ostvariti više od 50% bodova zasebno na zadacima i zasebno na teorijskom dijelu ispita. Teorijski dio se također sastoji od pet pitanja, najčešće kratkog odgovora. 

Službene informacije prouči na linku :) : https://www.efzg.unizg.hr/katedre-29721/statistika-29789/ispitni-rokovi-31460/upute-za-pristupanje-online-ispitu-iz-kolegija-statistika/43900

4. KAKO NE IZGUBITI DRAGOCJENE BODOVE?

Briga o sitnicama (detaljima) na kraju čini veliku razliku, kako u životu, tako i u statistici (ovo je baš duboko…khm). Donosimo ti u kratkim crtama pregled tih detalja jer ti na kraju ti bodovi mogu faliti za odličnu ocjenu:

• Poredaj kod numeričkih nizova brojeve po veličini, od najmanjeg do najvećeg, ako to nije učinjeno u samom zadatku. Ukoliko to ne napraviš, svi kvantili koje ćeš računati biti će pogrešni.
• Kod mjera koncentracije (primjer s negrupiranim podacima) također poredaj podatke od najmanjeg do najvećeg.
• Obrati pozornost na razredne granice kod distribucije frekvencija i dobro nauči u kojim situacijama ih pretvaraš iz nominalnih u prave, a u kojim iz nominalnih u precizne.
• Svaki graf i tablica moraju imati naslov i izvor! Naslov je ono što se u zadatku proučava, tipa godine starosti mikro poduzetnika u RH (nerijetko se nalazi iznad same tablice s podacima). Izvor se nalazi ispod grafova i tablica, a ako ga nema pogledaj nalazi li se u tekstu zadatka, tipa DZS, statistički ljetopis i sl. Ukoliko ga niti tamo nema pišeš: “Izvor: Nepoznat”.
• Da ponovimo, interpretiraj samo kada se to od tebe traži – da ne gubiš vrijeme.
• Postupak rješavanja zadataka je nužan da se skupe bodovi. Sigurno nećete dobiti bodove ukoliko nemate adekvatan postupak. To znači da moraš napisati formulu koja će se upotrebljavati i uvrstiti brojeve na svoja mjesta. Ne moraš sada raspisivati 10 redova postupka, dovoljno je prethodno navedeno. Također, da si uštediš vrijeme kada imaš tri i više redaka koji se rješavaju po istoj formuli, dovoljno je da napraviš postupak za prva dva retka i ostale ukucavaš direktno u kalkulator i rješenja u novi stupac koji si otvorio.
• Kod metode uzoraka (konkretnije testiranja hipoteza) pročitaj tekst zadatka i pogledaj koja se od dvije navedene hipoteze podudara s tekstom zadatka. Na tu hipotezu stavi “!” ili “*” i to neka ti bude početna hipoteza. Nakon silnog računanja i odluke, najlakše ćeš interpretirati ako razmišljaš na sljedeći način – Ukoliko ti se početna hipoteza podudara sa onom koju dobiješ nakon odlučivanja, tada ćeš prihvatiti pretpostavku napisanu u tekstu zadatka, međutim ukoliko se ne podudaraju, odbacit ćeš pretpostavku iz teksta zadatka.
• Posebno obrati pozornost na engleska nazivlja pokazatelja iz poglavlja regresijska i korelacijska analiza. Ovo je poglavlje najzahtjevnije, a ne pomaže činjenica da su zadaci često nekakav polu popunjeni output iz neke statističke obrade u određenom računalnom softveru. Također, izuzetno bitno – ANOVU trebaš znat kao vodu piti.
• Interpretacije su ti kod regresijske analize ipak malo kompleksnije nego u ostatku gradiva pa ih malo bolje naštrebaj pošto regresije uvijek ima puno, a gotovo sve se interpretira.

Ako trebaš pomoć s učenjem, prijavi se na naše instrukcije. SAVJET: Pročitaj u komentarima što naši studenti kažu o Klari :)

 

5. FORMULE NISU ŠALIĆ!

Formule koje ćeš koristiti na kolokviju ti moraju biti najbolji prijatelj prije i za vrijeme kolokvija. Riješi što više različitih zadataka i obilježi si najčešće korištene formule (uokviri markerom). Tako ćeš povećati efikasnost na ispitu, jer ćeš puno lakše naći potrebnu formulu. 

Ako imaš neku drugu matematičku izvedenicu neke formule koja se ne nalazi u formulama, možeš si ju dopisati, to je uglavnom u redu. Ono što profesori ne toleriraju je pisati interpretacije i ostale eseje u formule. Napraviš li to, dovodiš se u opasnost da ostaneš bez formula ili, još gore, da te izbace iz dvorane. Formule se pregledavaju i one su pomoć pri pisanju kolokvija, a ne šalabahter. Ovo su naša iskustva, a ti vidi što ćeš.. :) Naravno, kod online ispita je priča drugačija jer ti nitko fizički ne može pregledati formule, ali te mogu zamoliti da ih npr. prelistaš pred kamerom.

GRATIS MATERIJALI I PRIMJER ISPITA

Da ti dodatno olakšamo upis ECTS-a u indeks, u nastavku (na kraju članka!) i dodatne materijale. 

Primjere ispita, kao i našu skriptu iz teorije možeš skinuti ovdje. (samo klikneš na Materijali)

• Prvi dokument odnosi se na postupak testiranja hipoteza koji je objašnjen kroz 9 koraka koje možeš pratiti tokom rješavanja zadataka – biti će brže i lakše, vjeruj nam! 
• A drugi dokument je popis svih važnijih interpretacija na jednom mjestu.

Sad sve imaš!

DISKLEJMER

Molimo da ne uzimaš sve prethodno napisano zdravo za gotovo. Ovaj članak rezultat je dugogodišnjeg rada sa studentima i onoga što smo mi uspjeli istražiti i arhivirati. Uči i vježbaj, a ako zatrebaš pomoć, Štreberaj tim ti je na raspolaganju. 

Sretno!